Biootpad

Novi pravilnik o gospodarenju otpadom i direktive EU: Utjecaj na biorazgradivi otpad

S ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, zakonodavni okviri u području gospodarenja otpadom kontinuirano se usklađuju s ekološkim ciljevima Europske unije. Jedna od ključnih stavki u novom Pravilniku o gospodarenju otpadom Republike Hrvatske i u direktivama EU odnosi se na biorazgradivi otpad. Ovaj tip otpada postaje središnja tema u nastojanjima za smanjenje količine komunalnog otpada, poticanje reciklaže i očuvanje prirodnih resursa.

Biorazgradivi otpad: Što točno znači?

Biorazgradivi otpad obuhvaća sve vrste otpada koji se mogu razgraditi prirodnim procesima uz pomoć mikroorganizama, uključujući:

  • Biootpad: Hrana, otpad od voća i povrća, otpad od kave, čaja i drugi biorazgradivi materijali iz kućanstava.
  • Zeleni otpad: Otpad nastao iz vrtova, travnjaka i parkova (lišće, grane, trava).
  • Papir i karton: Materijali koji se lako razgrađuju u prirodi, pod uvjetom da nisu zagađeni kemijskim ili sintetičkim tvarima.

U skladu s novim zakonodavstvom, važno je ispravno upravljati biorazgradivim otpadom kako bi se maksimalno iskoristile njegove reciklirajuće i kompostirajuće sposobnosti, a istovremeno smanjio njegov negativni utjecaj na okoliš.

Novi pravilnik o gospodarenju otpadom

Novi Pravilnik o gospodarenju otpadom Republike Hrvatske uveo je strože smjernice za odvajanje i zbrinjavanje biorazgradivog otpada, usklađujući se s direktivama EU. Prema pravilnicima i smjernicama Europske unije, ključne obveze uključuju:

  1. Razdvajanje biorazgradivog otpada: Prema novim propisima, biorazgradivi otpad mora se odvojeno prikupljati od drugih vrsta otpada. Ovo je jedan od najvažnijih koraka prema smanjenju ukupnog volumena komunalnog otpada i povećanju udjela recikliranog i kompostiranog materijala. U mnogim EU zemljama, kao i u Hrvatskoj, odvajanje biorazgradivog otpada postaje zakonska obveza za domaćinstva, tvrtke i industriju.
  2. Kompostiranje i proizvodnja bioplina: Biorazgradivi otpad može se koristiti za kompostiranje i proizvodnju bioplina u bioplinskim postrojenjima. Kompostiranje omogućuje stvaranje kvalitetnog gnojiva, dok bioplin može biti iskorišten za proizvodnju energije. Ove tehnologije smanjuju potrebu za fosilnim gorivima, doprinose održivoj proizvodnji energije i smanjuju emisije stakleničkih plinova.
  3. Smanjenje odlaganja biorazgradivog otpada na odlagališta: Prema novim propisima EU, do 2025. godine biorazgradivi otpad ne smije završavati na odlagalištima, osim u slučajevima kada nije moguće učinkovito reciklirati ili obraditi otpad. To podrazumijeva obvezu smanjenja količine biorazgradivog otpada koji završi na deponijama, što može smanjiti emisije metana i drugih štetnih plinova.

Direktive EU: Ključne smjernice za biorazgradivi otpad

Direktive Europske unije, poput Direktive 2008/98/EZ o gospodarenju otpadom, predstavljaju okvir za gospodarenje svim vrstama otpada u EU, uključujući biorazgradivi otpad. Ključni ciljevi tih direktiva uključuju:

  • Smanjenje otpada: Poticanje na smanjenje nastanka otpada, posebice biorazgradivog otpada koji je visoko voluminozan i koji doprinosi zagađenju ako nije pravilno zbrinut.
  • Povećanje stope reciklaže i ponovne uporabe: Povećanje recikliranja biorazgradivog otpada i njegove ponovne upotrebe u obliku komposta ili bioplina.
  • Usmjerenost na kružnu ekonomiju: Cilj EU je razviti kružni model ekonomije gdje biorazgradivi otpad nije samo otpada koji treba eliminirati, već sirovina koja se koristi za proizvodnju novih resursa, poput energije i gnojiva.

Posljedice za poslovne subjekte i zajednicu

  1. Poslovni sektor: Tvrtke, restorani, hoteli i industrija morat će implementirati sustave za odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada i osigurati njegovo pravilno zbrinjavanje, što može uključivati suradnju s tvrtkama za reciklažu i bioplinskim postrojenjima. Osim zakonske usklađenosti, pravilno upravljanje biorazgradivim otpadom može smanjiti troškove i poboljšati imidž tvrtke kao društveno odgovorne.
  2. Zajednica i okoliš: Smanjenje biorazgradivog otpada na odlagalištima i veća stopa reciklaže i kompostiranja omogućuju čišći okoliš, smanjuju emisije stakleničkih plinova, a također pružaju kompost i bioplin koji mogu biti korišteni u poljoprivredi i za proizvodnju energije.

Zaključak

Novi pravilnik o gospodarenju otpadom i direktive EU stavljaju biorazgradivi otpad u središte održivog gospodarenja otpadom. Ispravno prikupljanje, razdvajanje, reciklaža i kompostiranje biorazgradivog otpada ključno su za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i za postizanje ciljeva kružne ekonomije. Poslovni subjekti i zajednice moraju se prilagoditi novim zakonodavnim okvirom kako bi doprinijeli održivom razvoju, smanjenju emisija stakleničkih plinova i očuvanju prirodnih resursa.

Kontaktirajte nas za više informacija o tome kako možemo pomoći u implementaciji sustava za učinkovito upravljanje biorazgradivim otpadom u skladu s važećim zakonodavstvom.

Pošaljite upit već danas

Recite nam što imate i gdje. Šibenik je nadležan za ulje, biootpad, ambalažu, mastolove i opremu, a Zadar za nusproizvode životinjskog podrijetla.

Zatražite ponuduKontakt

BIO ULJA d.o.o. za trgovinu

Sjedište Šibenik

Otpadna ulja, biootpad i oprema

PZ Podi, Dolačka 31, 22000 Šibenik

+385 95 220 1001

ured@bioulja.hr

Sabiralište Zadar

Nusproizvodi životinjskog podrijetla (K3)

Murvica zapad 4, 23000 Murvica (Zadar)

+385 95 220 1010

uredzadar@bioulja.hr

Dozvole

Dozvola za gospodarenje otpadom (MZOZT)
KLASA: UP/I-351-04/24-01/6
URBROJ: 2182-16/1-25-15
Odobrenje za sabiralište NŽP (Ministarstvo poljoprivrede)
KLASA: UP/I-322-03/24-01/2398
URBROJ: 525-09/582-24-2

Tvrtka

OIB
23960162181
MBS
110029788
Trgovački sud u Zadru (Stalna služba u Šibeniku)
Temeljni kapital
2.640,00 EUR, uplaćen u cijelosti
Članovi Uprave / Direktori
Joško Konjevoda, Slađana Bijelić
Račun društva (IBAN)
HR7124020061100929544
Erste&Steiermärkische Bank d.d.